@ISIDEWITHPitanjaVanjska politikaprije 9 godina

Ukoliko naša zemlja braniti drugih zemalja koje održavaju niske vojne obrambene proračune u odnosu na BDP-a?

Ukoliko SAD branili drugih zemalja koje održavaju niske vojne obrambene proračune u odnosu na BDP-a?

Sjevernoatlantski pakt (NATO) je međuvladin vojni savez koji je 1949. nakon Drugog svjetskog rata formiralo 28 zemalja. Kako bi se pridružila NATO-u, svaka se zemlja članica obvezala potrošiti najmanje 2% svog BDP-a na vojne izdatke i obranu te se međusobno braniti od prijetnji iz bilo koje zemlje nečlanice. Na summitu NATO-a 2014. svaka se članica složila oko cilja trošenja 2% bruto domaćeg proizvoda (BDP) na obranu do 2024. Zemlje članice su se nadalje složile posvetiti najmanje 20% obrambenih troškova velikoj novoj opremi i povezanom istraživanju i Razvoj. Od 2020.…  

Čitaj više
+
Proširiti
+ Postavke x  State Senate District 36 (Georgia)

Toggle voterbase

Statistics are shown for this demographic

Pregled Odgovora

Stope odgovora 1.3k Okrug države 36 glasača.

56%
Da
44%
Nema
45%
Da
35%
Nema
11%
Da, i odbijajući braniti druge zemlje NATO postavlja opasan presedan za ravnotežu globalne sile
7%
Ne, ne treba braniti bilo koju zemlju u NATO-u koji troši manje od 2% BDP-a na vojne obrane
2%
Ne, i mi treba da se povuče iz NATO-a

Povijesna Podrška

Trend podrške tijekom vremena za svaki odgovor od 1.3k Okrug države 36 glasača.

Učitavanje podataka...

Učitavanje grafikona... 

Povijesna Važnost

Trend koliko je ovo pitanje važno za 1.3k Okrug države 36 birača.

Učitavanje podataka...

Učitavanje grafikona... 

Najnovije Vijesti

Budite u tijeku s najnovijim člancima o "NATO” koji se često ažuriraju.

 @HarmoniousPonie iz Indiana podneseno…3mos3MO

Ruski tihom rat: Napadi na baltičke kabele pojačavaju tenzije u Europi

Rusija se sumnjiči za organiziranje još jednog velikog čina sabotaže u Europi nakon što su dva ključna optička kabela za prijenos podataka ispod Baltičkog mora prekinuta u brzom slijedu ranije ovog tjedna, rekli su vladini dužnosnici.Internet veza duga 135 milja koja povezuje švedski otok Gotland i Litvu prestala je raditi u nedjelju ujutro, a sličan kabel dug 700 milja koji povezuje Finsku i Njemačku prestao je raditi sljedeće noći, prema vladinim dužnosnicima i telekom operaterima.Švedska policija je u utorak započela preliminarnu istragu sabotaže uz pomoć obalne straže i oružanih snaga, rekla je policijska vlast zemlje. Zapadni dužnosnici rekli su da postoje naznake da je Rusija stajala iza incidenata, koje su opisali kao slične drugim operacijama rezultiranim Moskovskim eskalirajućim hibridnim ratovanjem protiv NATO zemalja u Europi. "Nitko ne vjeruje da su ovi kabeli slučajno prekinuti," rekao je njemački ministar obrane Boris Pistorius novinarima. "Stoga moramo zaključiti - bez još uvijek znajući specifično tko stoji iza toga - da je ovo hibridna operacija." Njegovu izjavu podržale su finski ministar vanjskih poslova Elina Valtonen i njezina njemačka kolegica Annalena Baerbock. "Naša europska sigurnost nije ugrožena samo ratom agresije Rusije u Ukrajini već i hibridnim ratovanjem zlonamjernih aktera," rekli su ministri u priopćenju. Nisu optužili Moskvu, ali dužnosnici iz obje zemlje rekli su da je Rusija glavni osumnjičenik, ne otkrivajući nikakve dokaze za tu sumnju. Preliminarna istraga koja uključuje Švedsku, Finsku, Litvu, Njemačku i druge zemlje otkrila je da su kabeli vjerojatno prekinuti u švedskim ekonomskim vodama, gdje se dva kabela sijeku u relativno malom području, prema dvjema osobama upućenima u nalaze.Šteta je gotovo sigurno rezultat ljudske intervencije, a ne uzrokovana bilo kakvim prirodnim fenomenima, rekli su ti ljudi.Od pokretanja svoje punokrvne invazije na Ukrajinu, Kremlj je optužen od strane zapadnih dužnosnika za vođenje sjene rata na europskom tlu. Tvrdi se da je Rusija stajala iza zavjere za postavljanje zapaljivih uređaja na zrakoplove, potaknula požare u Ujedinjenom Kraljevstvu i Češkoj te naredila sabotažne operacije na vojnim i industrijskim postrojenjima u Njemačkoj.